nacija.hr

Put hereze: Hans Küng 1. dio

Prenosimo sa portala Dnevno.hr/vjera tekst o teologu koji je aktivno sudjelovao u sijanju sjemena ultra-liberalne teologije koja je u korijenu krize Crkve i zbunjenosti koju osjećaju današnji katolički vjernici

Tekst: Luka Popov

Kada je sv. Pijo X. u svojoj glasovitoj enciklici Pascendi Dominici Gregis (1907) osudio modernizam nazvavši ga „sintezom svih hereza“, proročki je predvidio i pad onih koji više vjere polažu u vlastite prosudbe nego u objavljene istine. Tako bijaše i s H. Küngom.

Malo je onih koji nisu čuli za Hansa Künga, kontroverznog teologa iz Švicarske. Ipak, čini se da mnogi nisu svjesni što se sve krije iza lika i djela tog umirovljenog katoličkog svećenika. Pokušajmo zato u kratkim crtama iznijeti o čemu se zapravo radi.

Karijera teologa

Hans Küng rođen je 1928. godine u Švicarskoj. 1954. godine zaređen je za svećenika, a 1960. godine imenovan je profesorom teologije na glasovitom Sveučilištu u Tübingenu. Tamo upoznaje mladog kolegu vlč. Josepha Ratzingera i pomaže u njegovom izboru za profesora dogmatske teologije na istom sveučilištu. 1962. imenovan je stručnim teološkim savjetnikom (peritus) za vrijeme trajanja Drugoga vatikanskog koncila, skupa sa svojim kolegom J. Ratzingerom. Zajedno s nekolicinom liberalno i progresivno orijentiranih teologa, Küng pokreće teološki časopis Concilium (1965), sa ciljem promicanja „duha Drugog vatikanskog sabora“. Godine 1979., zbog zastupanja više heterodoksnih stavova, oduzeta mu je dozvola podučavanja o katoličkom nauku.

Tada kard. Ratzinger u svojoj autobiografiji opisuje događaje oko pokretanja časopisa Concilium. Kao mladi teolog, našao se u društvu eminentnih teoloških intelektualaca koji su mu imponirali svojim znanjem i ugledom – Anton van den Boogaard, Paul Brand, Yves Congar, Hans Küng, Johann Baptist Metz, Karl Rahner, Edward Schillebeeckx – samo su neka od svjetski poznatih imena koje je novi časopis okupio. Nošeni zanosom koncilskih reformi i „novog proljeća“ kojim je Koncil trebao rezultirati, ti učeni teolozi često su pretjerivali u davanju na vlastitoj važnosti, smatrajući da su oni, a ne biskupi, ti koji bi trebali odlučivati o smjeru i načinu s kojim će se Crkva suočiti s izazovima novog vremena. Jednom je zgodom, kako prepričava tada kard. Ratzinger, to teološko društvance došlo na ideju da predloži promjenu nekih riječi u Vjerovanju, kako bi se izričaj vjere „osuvremenio“, i kako bi se o nekim vjerskim istinama moglo slobodnije promišljati. Taj događaj je duboko potresao mladog Ratzingera. Nedugo nakon toga, prof. Ratzinger napušta to odabrano društvo i utemeljuje novi teološki časopis Communio, koji do danas ostaje pravovjerni rival liberalnom Conciliumu.

Put hereze

Kada je sv. Pijo X. u svojoj glasovitoj enciklici Pascendi Dominici Gregis (1907) osudio modernizam nazvavši ga „sintezom svih hereza“, proročki je predvidio i pad onih koji više vjere polažu u vlastite prosudbe nego u objavljene istine. Tako bijaše i sa H. Küngom. Prva objavljena istina koju je javno doveo u pitanje bila je dogma o papinoj nezabludivosti kada naučava ex cathedra. Prema Küngu, riječ je o ljudskom artefaktu, a ne o objavljenoj istini – unatoč tome što ju je Prvi vatikanski sabor nedvosmisleno kao takvu definirao na trajan i neopoziv način. Svoje heterodoksne tvrdnje Küng se nikada nije odrekao, te ju naučava do današnjeg dana. Posljedično, H. Küng ne prihvaća niti učenje o nemogućnosti Crkve da zaredi ženu, koje je nezabludivo i ex cathedra proglasio bl. Ivan Pavao II.

Kao ni svi modernisti, Hans Küng ne priznaje nezabludivost Svetog pisma u svim izričajima, te tvrdi da Sveto pismo može sadržavati i sadržava mnoge zablude kada se dotiče pitanja koje se tiču znanstvene slike svijeta ili povijesnih izvještaja. Sumnja u povijesnu istinitost sv. Pisma dovela ga je toliko daleko da je otvoreno doveo u pitanje povijesnost uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista, tvrdeći da nije nužno riječ o povijesnom događaju koji se dogodio u prostoru i vremenu – i tako doveo u pitanje samu opstojnost kršćanske vjere.

Ostaje nejasan razlog zbog kojeg Hansu Küngu nikada nije izrečena kazna unaprijed izrečenog izopćenja (CIC, kan. 1364), a čije izricanje spada na mjesnog biskupa. Ali nije na nama da o tome sudimo.

Nastavlja se…

Izvor: Dnevno.hr/vjera

O Hansu Küngu pročitajte i članak Uzor liberalnih teologa, Hans Küng, planira samoubojstvo.

Komentiraj

Podjeli sa nama svoje mišljenje

Vezani članci